Kategorija: Saveti i preventiva Autor Urednik
Kortikosteroidi su lekovi koji veoma podsećaju na kortizol, hormon koji naše nadbubrežne žlezde proizvode prirodno. Kortikosteroidi se često nazivaju skraćenim terminom "steroidi" ali to nisu steroidnih jedinjenja povezanih sa muškim hormonima koje neki sportisti zloupotrebljavaju. se koriste za lečenje reumatoidnog artritisa, inflamatorne bolesti creva (IBD), astme, alergija i mnogih drugih stanja. Ovi lekovi takođe pomažu u suzbijanju imunološkog sistema kako bi se sprečilo odbacivanje organa kod primaoca transplantacije.
Neki kortikosteroidni koji se često koriste su: Pronison (aktivna supstanca prednizon), Nirypan i Medrol (aktivna supstanca metil-prednizolon), Dexason <8aktivna supstanca je dexametazon), Calcort (deflazakort) i Lodotra (prednizon sa postepenim oslobadjanjem) Pronison (Prednizon) je tip kortikosteroida koji se najčešće koristi za lečenje određenih reumatoloških bolesti (kao što su reumatoidni artritis ili lupus).
Kortikosteroidi deluju tako što smanjuju upalu i smanjuju aktivnost imunog sistema. Upala je proces u kome bela krvna zrnca i hemikalije u telu mogu zaštititi od infekcije i stranih supstanci kao što su bakterije i virusi. U određenim bolestima, međutim, odbrambeni sistem tela (imuni sistem) ne funkcioniše kako treba. Ovo može prouzrokovati da upala deluje protiv tkiva tela i izazove oštećenje.
Kosrtikosteroidi smanjuju proizvodnju hemikalija koje izazivaju upalu. Ovo pomaže da oštećenje tkiva bude što je moguće manje. Oni takođe smanjuju aktivnost imunog sistema utičući na način rada belih krvnih zrnaca.
Kortikosteroidi se koriste za lečenje mnogih stanja u kojima odbrambeni sistem tela ne funkcioniše ispravno i uzrokuje oštećenje tkiva. Kortikosteroidi mogu biti glavna terapija za određene bolesti. Za druga stanja, se mogu koristiti samo umereno ili kada druge mere nisu bile uspešne.
Sistemski vaskulitis (zapaljenje krvnih sudova).
Miozitis (zapaljenje mišića).
Reumatoidni artritis (hronični inflamatorni artritis).
Sistemski eritematozni lupus (generalizovana bolest uzrokovana abnormalnom funkcijom imunog sistema).
Šansa za neželjene efekte zavisi od doze, vrste steroida i dužine lečenja. Neki neželjeni efekti su ozbiljniji od drugih. Uobičajeni neželjeni efekti sistemskih kortikosteroida uključuju:
Povećan apetit
Dobijanje na težini
Promene u raspoloženju
Slabost mišića
Zamagljen vid
Povećan rast dlaka na telu
Lako stvaranje modrica
Niža otpornost na infekcije
Otečeno, "naduveno" lice
Bubuljice
Osteoporoza (bolest slabljenja kostiju)
Početak ili pogoršanje dijabetesa
Početak ili pogoršanje visokog krvnog pritiska
Iritacija stomaka
Nervoza, nemir
Poteškoće sa spavanjem
Katarakta ili glaukom
Zadržavanje vode, otok
1. Koristite kortikosteroide samo kada je potrebno.
2. Pažljivo pratite svoje stanje da biste otkrili rane znake ozbiljnih neželjenih efekata.
3. Ako je moguće, koristite lokalne kortikosteroide za lokalne probleme.
4. Koristite najmanju dozu potrebnu za kontrolu bolesti.
5. Smanjujte dozu postepeno sve dok bolest ostaje pod kontrolom.
6. Češće merite krvni pritisak i šećer u krvi i lečite ako je potrebno.
7, Dok korostite kortikosteroide lekar će vam možda sugerisati da jedete hranu bogatu proteinima,a da smanite brze ugljene hidrate
8. Pratite gustinu kostiju ako duže vremena morate biti na kortikosteroidima, možda će vam vaš lekar prepisati i lekove i suplemente koji pomažu zdravlju kostiju.
Datum poslednje izmene ponedeljak, 11 april 2022 16:04
Pogodaka: 1000
Kategorija: Saveti i preventiva Autor Dragana Randjelović
Svi smo gledali ruske sportiste i entuzijaste (i ponekog vernika) kako bez problema razbijaju led, skaču u ledenu vodu i plivaju. Neki plivaju za Bogojavljenski krst, dok drugi jedva čekaju da se reka zaledi kako bi plivali i bez ikakvog povoda.
A šta biste rekli kada znali da postoji čovek koji je oborio rekord u plivanju u ledenoj vodi i tvrdi da svako od nas može naučiti isto?
Vim Hof je holandski motivacioni govornik i začetnik ove metode. I sam je više puta oborio Ginisov rekord, a danas i drži neke od rekorda u plivanju u hladnoj vodi. Njegova metoda izlaganja niskim temperaturama kombinacija je disanja, joge i meditacije. Prema naučnicima, najviše se ova metoda zasniva na disanju sličnom vežbama Tibetanskih mudraca, ali je on sam usavršio ovu metodu tvrdeći da je svako može naučiti.
Priča o njegovom životu veoma je interesantna i donekle objašnjava kako je uopšte došao do ove metode. Naime, sa 17 godina upao je u hladan kanal iza svoje kuće i u njemu proveo izvesno vreme. Kako je kasnije tvrdio, tuga koju je osećao za prvom ženom dovela je do toga da stoički trpi svaku bol, pa i onu izazvanu hladnoćom. Ipak, metoda mu je donela i povrede, pa je 2008. godine, nakon sedenja u fontani, hospitalizovan zbog cepanja rektuma. Danas drži nekoliko rekorda, na snegu može stajati bos više od dva sata, dok u vodi može plivati duže od sat.
Od biografskih podataka treba reći da ima i brata blizanca, koji je samo jedan od braće i sestara u porodici sa devetoro dece sa kojima je odrastao. Brat je značajan jer su zahvaljujući njemu lekari izvršili istraživanja o ovoj metodi i uticaju na organizam uporedivši reakciju obojice na hladnoću. Lekari su utvrdili da su obojica osetili iste senzacije i delovanje na organizam, iako se Vim ceo svoj život bavio ovom metodom, dok je brat imao samo tehniku disanja koju je za ovu priliku usavršio. Drugim rečima, svako može imati sličnu otpornost na hladnoću ako dobro nauči principe disanja i meditacije.
Kada su ispitivali braću Hof, utvrdili su neverovatnu stvar. Oni su podigli metaboličku reakciju na 40%, dok običan čovek u najtežim situacijama podiže do 30%. Budući da odrasli ljudi nemaju dovoljno braon sala, koje štiti telo od hladnoće, jedini što ih može spasiti je disanje i reakcija tkiva na njega.
Pravilno disanje i meditacija dva su delovanja koja dovodi do prilagođavanja tela na hladnoću. Kako su lekari utvrdili, disanje pojačava inervaciju tkiva, konzumaciju glukoze i krvotok. Sve zajedno dovodi do grejanja tkiva, odnosno, organizma. Ipak, reakcija nije u telu, već u mozgu, simpatičkom nervnom sistemu, koji šalje signal telu da se zagreva. U takvom stanju organizam se može naći u bilo kojim uslovima, jer će mozak slati signal da se telo postepeno samo zagreva.
Prema lekarima, meditacija koju Vim Hof sprovodi izaziva vrstu blagog stresa, čime se aktivira simpatički nervni sistem i lučenje kortizola. Time se sprečava zapaljenski proces, jer telo ne aktivira imuni odgovor. Dok neki lekari upravo ovo smatraju najopasnijom posledicom metode, Vim Hof smatra da se na ovaj način telo prilagođava i sprečava posledice bolesti. Moramo napomenuti da je tokom ove metode bilo i smrtnih slučajeva, jer su neki ljudi sprovodili metodu bez dobre pripreme.
Jedna od najvećih opasnosti je hiperventilacija, koja može dovesti do nesvestice i pada, a time i smrti. Sa druge strane, odsustvo imunog odgovora može biti i opasno po organizam, pogotovo ako se pre i posle toga ne sprovedu dobre mere.
Bilo kako bilo, smatra se da metoda daje dobre rezultate kod nekih hroničnih i potencijalno opasnih bolesti. Ispoljava blagotvorno dejstvo kod reumatoidnog artritisa, multiple skleroze, pa i arteroskleroze i Parkinsonove bolesti.
Lekari nisu ujedinjeni kada govore o ovoj metodi. Jedni smatraju da je veoma opasno ulaziti u hladnu vodu, pa čak iako smatrate da ste dobro savladali tehnike disanja i meditacije. Sa druge strane, neki lekari u ovoj metodi ne vide nikakav problem i ohrabruju pacijente da se oprobaju. Ono što i jedni i drugi strogo savetuju je da se izbegne hiperventilacija pre ulaska u vodu i da se metoda ne sprovodi bez nadzora.
Sam Vim Hof smatra da je ulazak i boravak u hladnoj vodi samo prateći efekat ove metode. Od velike je važnosti savladati sam cilj a to je disanje i meditacija, kojima se postiže viši nivo opuštanja organizma. Kada se taj vid vežbe savlada, hladna voda je zapravo samo krajnji efekat vežbi. I sam je motivacioni govornik koji svoje pacijente vodi kroz posebno stanje oslobađanja duha i opuštanja od stresa i problema.
Ukoliko ste i Vi spremni da se oprobate u ovoj neobičnoj disciplini, imajte u vidu da se ona sprovodi uz nadzor i edukaciju. Postoji sajt koji zvanično vodi Vim Hof, na kojem možete pronaći više dobrih saveta. Ako ništa drugo, možda će Vam pomoći da savladate zimogrožljivost kada prvi put u sezoni izađete na sneg ili uđete u vodu na moru.
Datum poslednje izmene utorak, 11 januar 2022 16:32
Pogodaka: 837
Kategorija: Saveti i preventiva Autor Aleksandra Gazivoda
U Srbiji čak tri četvrtine stanovnika boluje od nekog oblika reumatizma
Reumatske bolesti su jedan od najčešćih uzroka invaliditeta i najčešći razlog bolovanja i ranog penzionisanja.
Kada čujemo da osoba pati od „reume“ pomislimo odmah na stare ljude i to je prva, ozbiljna zabluda. I sam termin „reuma“ je narodni izraz koji se pogrešno vezuje za neka oboljenja. Reumatske bolesti spadaju u vodeće masovne nezarazne bolesti, a najveći broj obolelih su u najproduktivnijem periodu života od 18 do 65 godina.
Kategorija: Saveti i preventiva Autor Urednik
Kategorija: Saveti i preventiva Autor Urednik
Osteoporoza predstavlja oboljenje skeleta koje dovodi do smanjenja mineralne gustine kostiju, pa dovodi do patoloških preloma. Procenjeno je da u svetu osteoporotični prelomi nastaju svake tri sekunde. Svaka treća žena i svaki peti muškarac posle 50. godine života dožive prelom kao posledicu osteoporoze.