KoDren

Switch to desktop

Celijakija: koji su simptomi, lečenje i kako živeti sa celijakijom

celijakija

Poslednjih godina sve se više govori o celijakiji kao savremenoj imuno bolesti koja ne štedi ni najmlađe. Kako to uvek biva, ovakve novootkrivene bolesti prati niz stereotipa, predrasuda i pogrešnih zaključaka, zbog čega je i otkrivanje i izlečenje teško.

Dok su u Americi i Evropi čitave klinike otvorile posebna odeljenja za proučavanje ove bolesti, kod nas se izlečenje još uvek prepušta pojedincima i njihovoj sposobnosti istraživanja interneta. Postoji nekoliko stvari koje treba znati o njoj kako biste što lakše i na vreme otklonili eventualne posledice. Postoji mogućnost da je imate, a da toga niste ni svesni. Zato bi trebalo pažljivo pročitati tekst, jer nelečena bolest vodi u mnoge teške poremećaje i bolesti.

Šta je celijakija?

Celijakija je poremećen metabolizam glutena, glavnog sastojka žitarica, naročito pšenice, gde creva reaguju na gluten kao na neprijateljsku supstancu proizvodeći snažan hemijski odgovor. Kao i kod svake alergije i ovde organizam prepoznaje gluten kao otrov i stvara velike količine hemijskih supstanci kao odbrambeni mehanizam u tankom crevu. Posledica je nagrizanje tankog creva i postepeno propadanje organa za varenje, koje dalje stvara mnogobrojne bolesti.

Šta je stvara?

Naučnici se slažu da je ova bolest nasledna. Oni kojima su rođaci u prvom kolenu oboleli od ove bolesti (roditelji, braća i sestre) imaju veliku verovatnoću da će i sami oboleti. Čak jedan od 10 rođaka obolelog od celijakije će i sam razviti ovu bolest. Ona se može otkriti još u najranijem detinjstvu, zbog čega je važno ispitati cele porodice ukoliko barem jedan od članova dobije dijagnozu. Rano utvrđivanje bolesti je veoma važno.

Simptomi celijakije

Kao što smo rekli, moguće je da imate ovu bolest, a da toga i niste svesni. Mnogobrojni simptomi bolesti prolaze kao simptomi nečeg drugog i oboleli često pripisuje tegobe lošem varenju, lošoj ishrani i sličnim uopštenim uzrocima. Ukoliko sledeće imate simptome objedinjeno, trebalo bi da se javite lekaru – bolove u stomaku, česte prolive i povraćanja kombinovane sa dugim zatvorom, gubitak kilograma, hroničan umor, probleme sa desnima, rapidne karijese, usporen rast, naročito u pubertetu, nemogućnost napredovanja kako u fizičkom, tako i u mentalnom razvoju, kod dece dijagnostikovan poremećaj pažnje (ADHD). Kod odraslih je još moguće primetiti i bolove u zglobovima, rapidnu osteoporozu, artritis, depresiju, migrene, ranice u ustima, gubljenje i neredovne menstruacije, anemiju. Svi ovi simptomi pojačavaju se nakon ustaljenog konzumiranja pšeničnih proizvoda.

Posledice

Bolest je utom teža što neprimetno razvija brojne teže bolesti koje se obično leče, a da nije utvrđen njihov stvarni uzrok. Oštećenje na crevima stvara podložno mesto za prolazak otrova i otpada iz hrane koji ulaze u krvotok i tako zagade organizam koji dugoročno trpi i na kraju počinje da se razboljeva. Samo neke od prepoznatih i verifikovanih bolesti kao posledica dugoročne nelečene celijakije su anemija, autoimuna bolest tiroidne žlezde, crevni kolitis, bolesti jetre, dijabetes, slabljenje imuniteta. Iako ne postoji mnogo istraživanja, naučnici se slažu da su neki kanceri creva povezani sa celijakijom, zbog dugoročnog izlaganja otrovima u crevima. Čak 12% ljudi koji imaju celijakiju razviće dijabetes tipa 1, a 6% kardiomiopatiju.

Rano otkrivanje od presudne važnosti

Iako se celijakija javlja od najranijeg detinjstva, samo 10% dece otkrije ovu bolest na vreme, a najveći procenat dijagnostikovanih pacijenata (preko 36%) je stariji od 20 godina, kada je bolest već uzela maha. Najčešće se otkrije preko neke druge bolesti koja se razvila kao posledica prve. Dijagnoza se postavlja prvo preko analize krvi, gde se traže antitela koja se stvaraju u tankom crevu i ukoliko su povećani pacijent se šalje na endokrinološku biopsiju, kako bi se utvrdilo da li postoji bilo kakvo oštećenje creva. U razvijenim zemljama je obavezan skrining dece iz porodice gde je jedan ili oba roditelja već sa dijagnostikovanom celijakijom i ukoliko postoje simptomi. Ponekad je dovoljno započeti dijetu bez glutena i nakon nedelju dana uraditi nov test krvi na enzime iz creva. Taj test možete uraditi i sami. Ukoliko vam nakon nedelju-dve antiglutenske dijete simptomi nestanu ili se drastično smanje, postoji mogućnost da bolujete od ove bolesti.

Lečenje celijakije

Na žalost, ne postoji mogućnost da se ova bolest leči. Jedini način je potpuno izbegavanje proizvoda sa glutenom. Spisak je podugačak, mada se svodi na žitarice i sve proizvode od brašna, kao hleb, testenine, peciva, sosevi, supe (i sva variva sa zaprškom), žitarice. Gluten se nalazi i u raži i ječmu, tako da ni popularne podvrste hlebova kod nas ne dolaze u obzir, kao crni ili ražani hleb. Listu treba proširiti i na pivo, jer se pravi od žitarica, na sve proizvode koje u sebi sadrže slad, ali i na neke lekove. Američka asocijacija za lekove upozorava da mnogi proizvođači dodaju žitarice u lekove kako bi ublažili ukus, olakšali varenje i apsorpciju ili olakšali gutanje, a svaka i najmanja količina supstance može doći u organizam i stvoriti reakcije. Najbolje je kod svakog leka pažljivo pročitati sastav pre uzimanja.

Kako živeti sa celijakijom

Kao i kod svake autoimune bolesti, potrebno je prihvatiti je i naučiti živeti sa njom. Jednom kada usvojite spisak namirnica koje su štetne za vas, unesite promene u ishranu. Danas svaki proizvod mora imati na pakovanju naznaku da li je sadržan gluten ili ne, jer kod nekih pacijenata, naročito kod dece, može stvoriti ozbiljne reakcije. Naučite da spremate hranu bez brašna i da ne kupujete brzu hranu i neproverenu bez pakovanja. Celijakija će vas naterati da se hranite sami i da spremate što više hrane kod kuće, ali nije li to još i bolje po vaše zdravlje?

 

 

Portal kodren.com © sva prava zadržana Izrada sajta|amwmg

Top Desktop version