KoDren.COM Budite zdravi ko dren!

Najnovije
A+ A A-

Značaj biljnih vlakana u ishrani

biljna vlakna

Dijetna ili biljna vlakna (balastne materije, fibres, rezidua, neskrobni polisaharidi, celuloza) su sastojci biljnih ćelija koje kada se unesu u organizam ne podležu procesu varenja već se samo delimično razgradjuju u debelom crevu pod dejstvom crevnih bakterija.

Za razliku od makronutrijenasa (drugih ugljenih hidrata, belančevina i masti) koji organizmu daju neophodnu energiju, biljna vlakna ne daju organizmu energiju, ali zbog toga što se pretežno nalaze u biljnoj hrani predstavljaju dragocen izvor minerala i vitamina i imaju važnu ulogu u organizmu. Dijetna vlakna su danas u fokusu interesovanja zbog toga što je otkrivena njihova važna uloga u sprečavanju mnogih oboljenja savremenog čoveka.

Osnovna uloga vlakana u organizmu:

- Održavanje dobrog zdravlja,

- Prevencija srčanih oboljenja,

- Snižavanje holesterola i triglicerida,

- Regulacija šećera u krvi,

- Sprečavanje opstipacije, divertikuloze i hemoroida

- Sprečavanje karcinoma dojke, debelog creva, prostate,

- Deluju kao antioksidansi,

- Prevencija gojaznosti

Biljna vlakna se uglavnom sastoje od složenih ugljenih hidrata (polisaharida): celuloza, hemiceluloza, pektin, lignin, biljne smole, gume (guar, santan). Na osnovu rastvorljivosti u vodi dele se na nerastvorljiva i rastvorljiva vlakna. Ona nemaju istu ulogu u organizmu.

Rastvorljiva vlakna (pektin, gume, smole i deo hemiceluloze)

Izvori su: voće, povrće, ječam, leguminoze (pasulj, soja, grašak, boranija, sočivo), ovas i ovsene mekinje. Rastvorljiva vlakna značajna su za regulisanje šećera i smanjenje triglicerida u krvi.

Nerastvorljiva vlakna (celuloza, lignin i deo hemiceluloze)

Izvori su: voće, povrće, žitarice

Nerastvorljiva vlakna imaju glavnu ulogu u prevenciji crevnih poremećaja.

Koliki je optimalan unos dijetnih vlakana?

Ne postoji standardna vrednost, ali mnogi nutricionisti preporučuju:

Za odrasle: 20-35grama/dan ili 19-13g/1000cal

Za decu: preko 2 godine treba da počnu sa unosom vlakana i to: godine+5 g/dan

Važno je unositi podjednako rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna. Ako smatrate da u Vašoj ishrani nedostaju biljna vlakna, mudro bi bilo da povećate njihov unos. Pri tome morate voditi računa da unošenje mora biti sporo i postepeno. Ako se odjednom unese veća količina vlakana može doći do nadutosti stomaka što je praćeno pojavom gasova, ubrzanom peristaltikom i prolivima.

Izvor: http://www.studpol.rs/dokumenta/dijetetika/vlakna1.pdf

Portal kodren.com © sva prava zadržana Izrada sajta|amwmg