
Značaj biljnih vlakana u ishrani
- Detalji
- Kategorija: Zdrava ishrana

Dijetna ili biljna vlakna (balastne materije, fibres, rezidua, neskrobni polisaharidi, celuloza) su sastojci biljnih ćelija koje kada se unesu u organizam ne podležu procesu varenja već se samo delimično razgradjuju u debelom crevu pod dejstvom crevnih bakterija.
Za razliku od makronutrijenasa (drugih ugljenih hidrata, belančevina i masti) koji organizmu daju neophodnu energiju, biljna vlakna ne daju organizmu energiju, ali zbog toga što se pretežno nalaze u biljnoj hrani predstavljaju dragocen izvor minerala i vitamina i imaju važnu ulogu u organizmu. Dijetna vlakna su danas u fokusu interesovanja zbog toga što je otkrivena njihova važna uloga u sprečavanju mnogih oboljenja savremenog čoveka.
Osnovna uloga vlakana u organizmu:
- Održavanje dobrog zdravlja,
- Prevencija srčanih oboljenja,
- Snižavanje holesterola i triglicerida,
- Regulacija šećera u krvi,
- Sprečavanje opstipacije, divertikuloze i hemoroida
- Sprečavanje karcinoma dojke, debelog creva, prostate,
- Deluju kao antioksidansi,
- Prevencija gojaznosti
Biljna vlakna se uglavnom sastoje od složenih ugljenih hidrata (polisaharida): celuloza, hemiceluloza, pektin, lignin, biljne smole, gume (guar, santan). Na osnovu rastvorljivosti u vodi dele se na nerastvorljiva i rastvorljiva vlakna. Ona nemaju istu ulogu u organizmu.
Rastvorljiva vlakna (pektin, gume, smole i deo hemiceluloze)
Izvori su: voće, povrće, ječam, leguminoze (pasulj, soja, grašak, boranija, sočivo), ovas i ovsene mekinje. Rastvorljiva vlakna značajna su za regulisanje šećera i smanjenje triglicerida u krvi.
Nerastvorljiva vlakna (celuloza, lignin i deo hemiceluloze)
Izvori su: voće, povrće, žitarice
Nerastvorljiva vlakna imaju glavnu ulogu u prevenciji crevnih poremećaja.
Koliki je optimalan unos dijetnih vlakana?
Ne postoji standardna vrednost, ali mnogi nutricionisti preporučuju:
Za odrasle: 20-35grama/dan ili 19-13g/1000cal
Za decu: preko 2 godine treba da počnu sa unosom vlakana i to: godine+5 g/dan
Važno je unositi podjednako rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna. Ako smatrate da u Vašoj ishrani nedostaju biljna vlakna, mudro bi bilo da povećate njihov unos. Pri tome morate voditi računa da unošenje mora biti sporo i postepeno. Ako se odjednom unese veća količina vlakana može doći do nadutosti stomaka što je praćeno pojavom gasova, ubrzanom peristaltikom i prolivima.
Izvor: http://www.studpol.rs/dokumenta/dijetetika/vlakna1.pdf